MOSTAR – Poskupljenje struje u idućim mjesecima moguće je kod potrošača kojima električnu energiju isporučuje Elektroprivreda BiH, dok Elektroprivreda HZ HB i Elektroprivreda RS-a ne razmišljaju o poskupljenjima do daljnjeg.
Kako su nam kazali u Elektroprivredi BiH, iz ovog poduzeća prema Federalnoj regulatornoj agenciji za električnu energiju (FERK) upućen je zahtjev za korekciju cijena, prema kojem bi se trebale povećati cijene električne energije za kućanstva i velike industrijske potrošače koji su na 110-kilovatnom naponu, a smanjiti cijene za potrošače na niskom naponu od 0,4 kilovolta, gdje spadaju trgovine, pekare i druge manje proizvodne i uslužne djelatnosti.

Veće cijene ugljena

Također, zatraženo je da se uvede tarifa za jednu sezonu, odnosno da nema ljetne i zimske tarife, ali da ostaju skupa i jeftina struja.
“Poslano je više varijanti za povećanje cijena, a na FERK-u je odlučiti hoće li prihvatiti neku od varijanti ili će kombinirati, ili ih čak neće usvojiti. Mi mislimo da treba odobriti povećanje od 12 posto iako ni to neće pokriti troškove”, kazali su nam iz Elektroprivrede BiH. Pojašnjavaju da traže povećanje cijena zato što je cijena ugljena u posljednjih deset godina povećana za 42 posto, a cijena struje je u istom razdoblju rasla za oko 8 posto. Također, kažu, povećane su naknade za korištenje akumulacijskih jezera za 100 posto, a Elektroprivreda BiH dobila je i obvezu od Federacije sudjelovati u financiranju ugovora o elektroenergetskoj učinkovitosti. Pored toga, Elektroprivreda ima obvezu ulagati u modernizaciju i rekonstrukciju rudnika i druge stvari koje iziskuju troškove.

FERK ima zadnju riječ

Iz Elektroprivrede HZ HB jučer su nam potvrdili da oni još uvijek ne razmišljaju o povećanju cijena. “S obzirom na sadašnje stanje stvari vezenih uz ukupnu gospodarsku situaciju i rezultate našega poslovanja, te posebice težak položaj u kojemu se nalaze naši kupci, mi nemamo namjeru tražiti nikakvo povećanje cijena električne energije za iduće razdoblje”, kazao je ranije direktor Elektroprivrede HZ HB Matan Žarić. Podsjetimo da je za Elektroprivredu HZ HB prošle godine proveden tarifni postupak, te su u konačnici cijene za kategorije kupaca “ostala potrošnja”, gdje ne spadaju kućanstava i veliki potrošači, smanjene u prosjeku za oko 6 posto. Iz ovog poduzeća kazali su da ne znaju što nosi svaki idući dan, ali da za sada ne razmišljaju o povećanjima. I iz Elektroprivrede Republike Srpske su poručili da do kraja godine ne namjeravaju podizati cijene električne energije.
Pored svih najava koje dolaze iz elektroprivreda zadnju riječ ipak ima FERK iz kojeg poručuju da će na sjednici koja je zakazana za sutra otvoriti raspravu o tarifnom postupku koji je zatražila Elektroprivreda BiH. Inače, tarifni postupak traje od tri do devet mjeseci, što znači da nove cijene električne energije sigurno ne treba očekivati prije sredine ljeta.

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo

 

ceker.ba / dnevni-list.ba

 

Na 163. sjednici Vlade F BiH održanoj 7. marta 2011. godine donesena je Odluka o izmjeni i dopuni odluke o mjerama neposredne kontrole cijena svih vrsta brašna i hljeba od žitarica utvrđenjem marži. U prilogu se nalazi Odluka i pregled cijena pšenice na burzi u 2010.godini

 Odluka o izmjeni i dopuni odluke za brašno.pdf

 Cijena pšenice na burzi u 2010.god..pdf

U Bosni i Hercegovini, po posljednjim još neoficijelnim podacima, oko 40 posto ljudi koristi Internet, što je veliki napredak u odnosu na prije pet godina, kada se taj procent kretao oko 25, ocijenila je danas direktorica Microsofta BiH Lejla Zukić-Krivdić. 

„Vidimo veliki progres u korištenju Interneta u našoj zemlji“, rekla je Zukić-Krivdić i izrazila opredijeljenost da ta kompanija radi na razvoju IT u našoj zemlji, jer vjeruju da to može da doprinese razvoju kompletne ekonomije.

Izrazivši zadovoljstvo što se danas održava prva poslovno-tehnološka konferencija u BiH „Microsoft Network“ u Banjoj Luci, ona je naglasila da je u planu da ovaj skup postane tradicija i najveće IT okupljanje u BiH.

„Microsoft Network“ okupio je na jednom mjestu oko 270 učesnika, respektabilne predstavnike bh. privrede, privatnog i javnog sektora te istaknute domaće i inostrane IT stručnjake, a bit će predstavljena najnovija Microsoft i partnerska rješenja i njihova korištenja za efikasnije poslovanje.

Konferencija se organizira pod pokroviteljstvom Vijeća ministara BiH, Vlade Republike Srpske i Grada Banje Luke, u saradnji s kompanijama Logosoft, ComTrade, KING ICT, LANACO, HP, M:TEL. 

Ministar komunikacija i transporta BiH Rudo Vidović podsjetio da je Vijeće ministara BiH donijelo i strategiju o uspostavi IT društva, sačinjen je i akcioni plan koji otvara put budućeg razvoja, a potpisan je i ugovor s kompanijom Microsoft BiH o licenciranju softvera u tijelima državne uprave. 

Vidović je ukazao i da je neophodno veće ulaganje uopće u nauku u BiH, ali i da je potrebno resorno ministarstvo nauke i novih tehnologija na nivou države,da bi razvoj te oblasti pospješio, ali i izdvajalo više sredstava na svim nivoima.

 

ceker.ba / avaz.ba / FENA

SARAJEVO - U BiH je 60.000 prevarenih žiranata, a u udruženju tvrde da ih ima nekoliko desetina hiljada više koji nisu nikome prijavili da su otplatili ili otplaćuju tuđe kredite. Banke nemaju sluha za prevarene žirante čak i kada je evidentno da su lažirani potpisi žiranata i po nekoliko puta. Sve se prebacuje na sudove, a kad osiromašeni žiranti skupe novac za advokata, slučajevi u ladicama...

... sudova stoje i po nekoliko godina.

U mnogim slučajevima riječ je o organiziranoj pljački bh. građana u kojoj su bankarski uposlenici prihvatali ukradene ili falsifikovane podatke i davali i po desetinu kredita osobama koje nisu bile kreditno sposobne. To potvrđuje slučaj Jasminke Pribišić, prevarene žirantice.

„Bila sam žirant osobi za koju sam poslije saznala da su ona i kćerka podigle 52 kreditna zaduženja. Već 23 mjeseca vraćam tuđe kredite. UniCredit banka, čiji sam komitent, u jednom periodu izvršila je ustvari i blokadu mog ličnog dohotka. Doveli su me dosloce maltene na rub egzistencije. Po mojoj pretpostavci, ta osoba koja je digla toliko kredita sigurna sam da je imala veliku podršku ljudi koji rade u bankama“, kaže Jasminka Pribišić.

Do sada nije zabilježen ni jedan slučaj da su banke krivično gonile svoje uposlenike, uz pomoć kojih su ljudi sa prosječnom platom u BiH uspjeli podići i do 50 kredita.

Drugi slučaj je prevara mikrokreditnih organizacija, koje su na osnovu ličnih karti, uglavnom penzionera, dozvoljavali da po nekoliko različitih ljudi dižu kredite, a bez provjere da li su dokumenti lažirani.

Tako je zabilježen slučaj 80-ogodišnje starice iz Kaknja, koja se potpisuje otiskom prsta, a na osnovu njenih dokumenata pet različitih ljudi diglo je kredite u visini od 200.000 KM. Starica više ne prima ni fening od penzije, a za ljude koji su se okoristili nikad nije ni čula.

Sličan je slučaj i penzionerke Ramize Mezet, koja je svojoj komšinici pristala biti žirant, ali se ispostavilo da je komšinica njene dokumente proslijedila i drugima. Ramizi se danas odbija pola minimalne penzije koju prima, a komšinica joj prijeti smrću ako nekom kaže za to.
 „’Hoćeš li mi biti žirant?’ Rekoh: ’Hoću. Za šta ti treba’ Kaže hoće svoju kćerku Mirelu da upiše na fakultet. I ja povjerovala. Nakon pola godine meni su dvije rate odbili. I šta je, šta je? Kad meni dođe rješenje, nije na nju, nego na nekoga Alena Husića, ja ga uopšte ne poznam. I ja ti odem u banku, u onu Rajfazen banku, da provjerim šta je ovo. Meni advokatica njihova što vodi kaže:’Ništa, tužite.’“, kaže Ramiza Mezet.

Slično je prošao i penzioner Mirsad Bunić. On je, istina, htio biti žirant svom prijatelju, ali se ispostavilo da zbog male penzije to ne može biti. Međutim, njegov prijatelj je ipak uzeo podatke i uspio podići kredit u banci, a da Bunić nije ni znao za to.

„Došle su mi dvije rate po 100 maraka i obratio sam se banci Lider (mikrokreditna organizacija) sa opomenom pred tužbu da mi vrate novce i da prekinu odbijati. Nazvao me nakon dva dana direktor Asović Zijad i rekao: ’Nemoj praviti frke, povlačimo zabranu.’ I povukli su zabranu. Deset mjeseci sam bio miran. Nakon 10 mjeseci su uzeli i počeli odbijati pola penzije. Tako sam otplatio cijeli kredit 6.001 marku“, kaže Mirsad Bunić.

Svi ovi ljudi obraćali su se raznim institucijama, ali ni u jednoj nisu naišli na razumijevanje. Sve su to razlozi zbog kojih je 18 unesrećenih žiranata diglo ruku na sebe i izvršilo samoubistvo, a banke su donijele odluku da u tom slučaju porodica žiranta nasljeđuje dug, dok se dužnici šepure sa nelegalno stečenom imovinom.

Predsjednica Udruženja prevarenih žiranata Dženana Hadžimahmutović dodaje da se zakonodavstvo u ovoj zemlji hitno mora promijeniti, ali i donijeti mjere kojim bi se izvršila revizija nezakonitih kredita podignutih prevarom ljudi.

„Očito da nerad našeg zakonodavstva ide na ruku bankama. Banke dobivaju enormno velike cifre povrata novca kroz jamce jer su administrativnom zabranom došli do naših plata. Tu nema sudske presude. Znači, oni nezakonito uzimaju naš novac. Da problem bude još veći, kod nas nije problem pojedinačni, jedan kredit, nego krediti koji su dozvoljeni bez obezbjeđenja i koji su nezakonito dati. I u ovom momentu traže od jamaca da vrate nešto što nije zakonito. Mi sada tražimo promjenu zakonske regulative, zapravo da se samo obrne slijed događaja i potraživanja - da se novac traži od dužnika, a nikako od žiranta. Ako ništa, da se pozovu na odgovornost ti ljudi koji su nekontrolisano trošili novac, da, na kraju-krajeva, i oni prođu ovaj teški period koji su mnogi žiranti prošli jer im se odbija pola plate pa i više“, navodi Dženana Hadžimahmutović.

Za sada nema pomaka ni u sudskim slučajevima. Čak i mali dio žiranata, dovedenih na rub egzistencije zbog tuđih kredita, koji su uspjeli skupiti novac za advokate, još nisu dočekali presude u svoju korist.

No, Udruženje planira angažirati advokate koji će raditi sa svim prevarenim žirantima i apeluje na sve koji su se našli u ovoj situaciji da se učlane u Udruženje i da se zajedno bore protiv nakaradnog sistema. Cijene da su im tako veće šanse da se izbore za svoja prava.

 

ceker.ba / Vijesti.ba / RSE

04.03.2011.

BEOGRAD - Miroslav Mišković prodao je kompletan trgovinski lanac Maxi belgijskoj Delhaize Grupi za oko 932,5 miliona evra, objavljeno je na internet sajtu belgijske kompanije.

Delhaize Grupa je na svom sajtu objavila da je preuzela celokupnu mrežu Delta maxi u pet zemalja, u kojima ima 450 prodajnih objekata.

Izvori nedeljnika Vreme navode da će prodaja Maxija biti zaokružena potpisivanjem 105 dokumenata koji pravno zaokružuju obaveze kupca i prodavca, a da će potpisivanje biti obavljeno u večernjim satima kada su berze zatvorene.

„Ugovorene strane će tokom noći obavestiti finansijska tržišta o obavljenoj transakciji a potom će i široj javnosti biti saopšteno da je Mišković prodao Maksi“, navodi Vreme.

Porez na dobit iz ove transakcije biće uplaćen u budžet Srbije čime je Mišković izašao u susret zathevima predsednika Tadića da se tako krupne transakcije ne obavljaju preko off-shore firmi.

Mišković je ranije saopštio da je rešen da napravi zaokret u biznisu. Glavni biznis Delte ubuduće biće agrar, za koji Mišković veruje da je „srpska nafta“. On je ranije rekao da Srbija ima dobru priliku da zauzme značajno mesto u proizvodnji hrane i dodao da je za to potrebno da agrarni budzet države bude izjednačen sa zemljama u regionu od kojih je manji čak i deset puta.

Kompanija Delta maksi je 12. decembra obeležila 10 godina poslovanja, a u ovoj godini uslužila je oko 158 miliona potrošača, od čega 114 miliona u Srbiji. Delta maksi trgovinsksi lanac zapošljava 13.000 radnika i trenutno ima 449 prodajnih objekata, od čega 322 u Srbiji, 31 u Bosni i Hercegovini, 18 u Crnoj Gori, 16 u Albaniji i 40 u Bugarskoj.

U prošloj godini Delhaize Grupa ostvarila je rast prihoda od 4,6 %, a za 2011. planirali su investicije od 900 miliona evra u šta je uključeno otvaranje 120-130 novih prodavnica i renoviranje još oko 120.

Operativni profit Delhaize Grupe od 2006. do 2009. uvek je bio iznad 900 miliona evra dok je udeo grupe u neto profitu u 2009. premašio 514 miliona evra. Prihodi su od 2006. redovno premašivali 19 milijardi evra.

Čak 68 % prihoda donosi tržište SAD, 23 % tržište Belgije, 7 % Grčka, a tek 1,2 % ostale zemlje. U operativnom profitu SAD učestvuje sa 75 %, Belgija sa 19 %, a Grčka sa 6 %.

Delez zapošljava čak 138.000 ljudi. Neto dug kompanije u 2009. bio je nešto iznad dve milijardi evra. Interesantno je da su 2007. napustili češko tržište prodajom svih objekata, a isto su učinili 2009. u Nemačkoj.

 

ceker.ba / EEbiz / B92, Vreme

03.03.2011.

Na 162. sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine održanoj 14.2.2011. godine donesena je Odluka o mjerama kontrole cijena putem fiksnih marži.Odluka o mjerama kontrole cijena putem fiksnih marži

Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara BiH je na 144. sjednici održanoj 24.02.2011. godine u Sarajevu donijelo 12 pravilnika iz oblasti sigurnosti hrane, koje je Agencija pripremila u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH
ravilnik o aktivnim i inteligentnim materijalima u predmetima namijenjenim za kontakt s hranom, Pravilnik o pomoćnim tvarima u procesu proizvodnje, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o upotrebi boja u hrani, Pravilnik o brzo smrznutoj hrani za ishranu ljudi, Pravilnik o začinima, ekstraktima začina i mješavinama začina, Pravilnik o hrani podvrgnutoj jonizirajućem zračenju, Pravilnik o čaju, biljnom čaju, voćnom čaju i instant čaju, Pravilnik o kakau i čokoladnim proizvodima, Pravilnik o analitičkim metodama za jaka alkoholna i alkoholna pića, Pravilnik o označavanju hranjivih vrijednosti hrane, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o voćnim sokovima, voćnim nektarima i sličnim proizvodima i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o medu i drugim pčelinjim proizvodima.

Navedeni propisi o hrani usklađeni su sa propisima Evropske Unije, a osiguravaju visok nivo zaštite života i zdravlja potrošača, omogućavaju ravnopravan položaj bh. proizvođača na domaćem i međunarodnom tržištu, te djelotvorno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta.

Agencija za sigurnost hrane BiH, radi uvođenja suvremenog integriranog sistema sigurnosti hrane, ulaže velike napore na usaglašavanju bh. zakonodavstva iz oblasti sigurnosti hrane sa zakonodavstvom Evropske Unije. Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane, u proteklom periodu donesen je Zakon o GMO i 57 pravilnika o hrani, materijalima i predmetima u kontaktu s hranom.

Proces usklađivanja propisa značajno utječe na cijelu zemlju i prije svega doprinosi visokom stepenu zaštite života i zdravlja potrošača, te ima značajan finansijski učinak na određene privredne grane. Njihovo je donošenje veoma značajno i zbog ispunjavanja međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, koje proistječu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što direktno utječe na proces priključenja Evropskoj uniji.